#RESTART21
Redovni ekonomski izvještaj - Q4

Četvrto izdanje Redovnog ekonomskog izvještaj za period oktobar - decembar 2021
RERq4

RERq4

Četvrti kvartal 2021. godine pravi uvod za jedan od najizazovnijih perioda poslijeratne ekonomije Bosne i Hercegovine. Građani i privrednici direktno osjete sve negativne efekte aktuelne krize, ali i izostanak adekvatne ekonomske politike kod domaćih donosioca odluka. U okviru Izvještaja Friedrich Naumann fondacije (FNF) za zadnji kvartal prethodne godine, navode se osnovne karakteristike ekonomske realnosti ovog kvartala, uz ključne izazove za ekonomiju. Kao što je navedeno u trećem FNF izvještaju, procjena je da je ekonomija u 2021. godini rasla oko tri posto. Izvještaj donosi makroekonomsku analizu i rezultate primarnog istraživanja u vezi s procesom digitalne transformacije bosanskohercegovačke privrede.

Inflacija

U okviru izvještaja predstavljene su neke od osnovnih značajki inflacije u Bosni i Hercegovini:

• Prosječno posmatrano prema godinama, u 2019. godini, prosječni godišnji nivo kretanja indeksa hrane je iznosio 1,6%, u 2020. godini 2,7%, u 2021. godini 6,6%, a trenutno u 2022. godini čak 17,4%.

• Posmatrano prema godinama, može se vidjeti da je tokom 2019. godine prosječni rast indeksa kretanja energije izno- sio 6,9%, tokom 2020. godine šest posto, u 2021. godine iznosio 7,4%, dok je trenutni nivo kretanja u 2022. godini čak 17,2%.

• Analiza prosjeka prema godinama ukazuje da je tokom 2019. godine prosječni godišnji rast indeksa kretanja prije- voza iznosio 7,4%, tokom 2020. godine 8,2%, u 2021. godini 9.3%, a trenutni nivo u 2022. godini je 12,35. Detalji su prika- zani grafički na slici 4.

• Analiza navedenih podataka ukazuje da je tokom prošle godine prosječna plata u FBIH povećana za 72 KM, dok se povećanje prosječnih plata prema kantonima kretalo od 32 KM u USK, do 116 KM u BPK.

• Tokom 2021. godine cijena ulja povećana je za 70%, šećera 45,5%, jabuka za 33,3%, pšeničnog brašna (bijelo) za 30,0%, banana za 26,3%, margarina za 26,2%, toaletnog papira za 25%, graha za 20,0%, kafe za 18,7%, krompira i hljeba za 18,2%, riže za 17,2%, tvrdog sira za 15,6%, zemnog gasa za 14,3%, junetine bez kosti za 13,7%, svježe piletine za 13,3% te soli za 12,5%.

Model mjera

Za razliku od ranijih FNF izvještaja, ovaj izvještaj se fokusira na niz preporuka za različite nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini. Shodno aktuelnim ekonomskim izazovima, predlaže se model mjera kojeg čine tri stuba mjera:

1. SOCIJALNA POLITIKA

2. RASTEREĆENJE POSLOVANJA

3. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

Fokus socijalne politike je aktiviranje sistema robnih rezervi u Federaciji BiH, odnosno sistema interventnih nabavki u RS. Predlaže se aktivnija uloga ovih sistema, odnosno direkcija u okviru domaćeg društva, s ciljem ublažavanja negativnih efekata aktuelne krize. Konkretna mjera se odnosi na distribuciju prehrambenih proizvoda onima s minimalnim dohotkom. Kao preduslov navedenom potrebno je kroz robne rezerve ili interventne nabavke obezbijediti dostatne količine ovih proizvoda, a zatim odrediti ko će ih i u kojoj količini dobiti (ili redovno mjesečno dobivati). Sada se vide nedostaci nepostojanja socijalnih karti kojima bi se brzo i transparentno identificirali potencijalni korisnici ovih mjera. Svejedno, to je moguće uraditi preko nadležnih institucija koje treba da brzo sinhroniziraju vlastite podatke. Aktivnost distribucije se može obaviti putem izdavanja posebnih vaučera koji bi se koristili kako bi se dobile određene količine prehrambenih proizvoda – npr. litra ulja, kilogram brašna, šećera itd. za jednog člana domaćinstva i slično.

Ekonomska politika se mora fokusirati na rasterećenje poslovanja, tj. smanjivanje troškova obavljanja biznisa u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način će se oživjeti ponuda i obezbijediti uslovi za brži izlazak iz krize. U skladu s navedenim, predložena je privremena suspenzija akciza na naftu i naftne derivate u Bosni i Hercegovini – na period od šest mjeseci. Ovaj prijedlog je još uvijek aktuelan u okviru parlamentarne procedure. Istina, u ovom trenutku nema političke volje da se usvoji. Dalje se predlaže privremeno ili trajno ukidanje parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti, kao i smanjivanje fiskalnog opterećenja na rad u FBiH (smanjivanje zbirne stope doprinosa). Rasterećenjem poslovanja bi se osnažila ponuda, što je bitno u kontekstu stagflacije, ali i povećale plate, posebno u realnom sektoru.

Vanjskotrgovinska politika podrazumijeva aktiviranje dva ministarstva na državnom nivou − Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Potreban je koordiniran rad ova dva ministarstva s ciljem zaštite bosanskohercegovačkih izvoznika – naročito onih koji su aktivni na tržištu Rusije i Ukrajine – kao i uvoza. Naime, potrebno je osigurati što više uvoznih alternativa za domaće privrednike kako bi se neometano vodile ekonomske aktivnosti na domaćem tržištu. Kriza je ugrozila globalne lance snabdijevanja i zbog toga je potrebna agilnija vanjskotrgovinska politika s ciljem zaštite domaćih privrednika.

Dodatne preporuke

Olakšavanje ulaska radne snage i dobivanje radnih dozvola. Ova mjera se predlaže uslijed brojnih problema s pronalaskom adekvatne radne snage za potrebe domaće privrede. Svake godine iz BiH odlazi na desetine hiljada radnika, i to najvećim dijelom u zemlje EU, poput Njemačke. S druge strane, zanemariv broj radnika dolazi da živi i radi u BiH. Potrebno je olakšati ulazak radne snage i dobivanja radnih dozvola, te pristupiti izradi strateškog sistema za osiguranje radne snage u BiH. Ovaj sistem bi identificirao, regrutirao, dovodio, aktivirao i društveno integrisao inostrane radnike.

Poticanje ekonomije brige. Riječ je o dijelu ekonomije koji se odnosi na formalnu i neformalnu brigu o drugima – djeca, stari, osobe s invaliditetom ili druge osobe u stanju potrebe. Poticanje i inovacije u okviru ekonomije brige se mogu odnositi na reformu i unapređenje velikih socijalnih sistema poput zdravstvenog, obrazovnog i sistema socijalne zaštite. Pored toga, moguće je unaprijediti uslove neformalne brige kako bi se oslobodio potencijal žena na tržištu rada.

Reforma velikih javnih poduzeća. Kao što se navodi u brojnim domaćim i međunarodnim izvještajima, reforma velikih javnih poduzeća koja predstavljaju teret za domaću ekonomiju, jedan je od bitnih reformskih pravaca i potrebno je ubrzati realizaciju aktivnosti po ovom pitanju.

Digitalna transformacija

Nužno je krenuti s procesima digitalne transformacije javne uprave, privrede i bosanskohercegovačkog društva. Ovi procesi su bitni zbog unapređenja ekonomskih performansi, ali i lakše adaptacije na izazove postojećih i budućih ekonomskih kriza.

U nastavku su prezentirani osnovni zaključci i preporuke za digitalnu transformaciju koje se mogu izvesti na osnovu prezentiranih rezultata istraživanja u okviru FNF izvještaja. Pandemija COVID-19 je nedvojbeno dovela do ubrzanja procesa digitalne transformacije, pri čemu postoji uvjerenje da će se mnoge od nastalih promjena održati i u budućnosti.

Postoji jasna svijest o značaju pametnih inovacija i digitalne transformacije. Kao najveća prepreka u procesu digitalne transformacije označen je prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja, što ukazuje da se digitalna transformacija koja se dešava odvija uglavnom stihijski i bez jasne strategije, više “iz nužde”.

Digitalnu transformacija se ne doživljava kao veliku opasnost za radna mjesta ili opasnost da će doći do otuđenja radnika. Potrebno je sistemski pristupiti educiranju prvenstveno menadžmenta preduzeća o značaju digitalne transformacije i načinima njenog uspješnog provođenja. Na nivou preduzeća je nužno više pažnje posvetiti izradi strategije ili drugog dokumenta digitalne transformacije kako bi proces sa stihijskog prešao na planski, uz kontinuiranu edukaciju zaposlenika. Digitalizacija javne uprave će osigurati izdavanje i korištenje svih dokumenata i isprava u elektronskom obliku, omogućavanje elektronskog plaćanja taksi, naknada i drugih troškova, vođenje upravnih postupaka, povezivanje svih organa uprave itd.

Kreiranje i unapređenje regulatornog okvira za digitalno poslovanje kroz donošenje zakonskih rješenja kako bi se osigurala operativna primjenu elektronskog potpisa, uvođenje online trgovine učinilo lakšim i efikasnijim, omogućio razvoj online i mobilnog bankarstva na način kvalitetnije aplikativne primjene u skladu s EU direktivama koje se odnose na otvoreno bankarstvo i stvaranje preduslova za korištenje blockchain tehnologija u budućnosti.

Podrška za formiranje digitalno-inovativnih hubova na bazi saradnje visokoškolskih institucija i coworking organizacija koje će predstavljati mjesta za podršku preduzećima u procesu digitalne transformacije na način da nude informacije, podršku u razvoju i testiranju inovacija, analizu podataka, kontinuiranu edukaciju i umrežavanje. Privlačenje digitalnih nomada kroz liberalizaciju zakonskih rješenja koja reguliraju boravak i rad stranih državljana i osiguranje prostora za rad s kvalitetnom internet infrastrukturom. Iskustvo ovih osoba kroz povezivanje s domaćim privrednim subjektima i pojedincima može pomoći u procesu digitalne transformacije.

Autori izvještaja se iskreno nadaju da će se neke od preporuka implementirati u narednom periodu.

Redovni ekonoomski izvještaj oktobar - decembar 2021.